
KAKO DA U DESET KORAKA VAŠI KLINCI ZAVOLE FANTASTIKU?
Nekada su roditelji morali da se pomuče da decu nateraju da uđu u kuću, a sada muku muče da ih isteraju napolje. Da, da. Velika je to muka jer deca to vreme kod kuće, uglavnom i nažalost, provode uz proklete mobilne telefone, gde ih žderači dragocenog vremena, poput društvenih mreža sa ispraznim, kratkim sadržajima i video-igre pretvaraju u nešto što ni oni sutradan neće želeti svojoj deci.
Fantastika je odličan, vrlo „zarazan“ lek koji pospešuje maštu, utiče na moralne vrednosti (dobro pobeđuje zlo, sinergija/zajedništvo, plemenitost, hrabrost, požrtvovanost), ima u njoj vitamina za razbuktavanje mašte, kreativnosti, tako da ću, iz ličnog iskustva, pokušati da kreairam jedan mali vodič koji će, prevashodno, biti sastavljen od knjiga, ali tu su i filmovi, pa i društvene igre koje vam mogu pomoći u nameri da deci ulepšate detinjstvo, da ga se radije sećaju jer – teško da će se sećati tiktok gluposti, reels-ova, youtube-ra i nedotupavih igrica.
Računaćemo da vaše dete ima osam-devet godina i da je u prilici da malo ozbiljnije čita (samo). Ipak, imajte u vidu da ima dece koja mogu sa tim da počnu znatno ranije, ima i onih koji počnu kasnije, nema pravila. Dakle – prvi korak!
1 – PATULJAK IZ ZABORAVLJENE ZEMLJE
Ahmet Hromadžić
Jedna od najlepših knjiga mog detinjstva. Jednim delom je i uticala da i sam postanem pisac. Bila je i u lektiri, mislim da sada (nažalost) nije. Radnja prati brata i sestru, Sunčana i Pahuljicu, koji žive u Zaboravljenoj zemlji, u crvenoj kućici od korala.
I, sve bi bilo idilično uz njihove prijatelje galebove i morske ribe da ih jednoga dana nisu pronašli ljudi koji su oteli Pahiljicu. Tada hrabri Sunčan kreće u potragu, u veliku avanturu zbog koje sam ja kao klinac ostajao bez daha. Sećam se (rado) i dobrog dečaka Jelena kog će Sunčan na svom putešestviju sresti, i koji će mu itekako pomoći. Topla preporuka s moje strane da ovo bude prvi korak. Idemo na drugi!
2 – KROZ PUSTINJU I PRAŠUMU
Henrik Sjenkjevič
Ovo kultno delo poljskog nobelovca nije iz žanra fantastike ali jeste u biti fantastična priča, avantura epskih razmera koja se pokazala kao knjiga koja budi kod dece želju da nastave da čitaju.
Ja joj se, katkad, ponovo vratim, jer budi nostalgiju na bezazlene dane. Ko ne zna, priča prati dečaka Stašu i devojčicu Nelu, decu koja odrastaju kraj očeva tokom izgradnje Sueckog kanala u Africi. Deca bivaju kidnapovana od strane poganih beduina i, kroz pustinju, odvedeni u Kartum u Sudanu. Avantura puna preokreta ulepšana je pojavljivanjem domorodaca poput Kalija i Mee, vernog lavolikog psa Sabe, slona Kinga itd. Bože, koliko samo volim ovu priču. Neka to bude drugi korak! Idemo i na treći…
3 – OSTRVO S BLAGOM
Robert Luis Stivensom
Još jedna knjiga sa ovog spiska koja nije fantastika, ali kao da jeste, verujte mi. Uostalom, postoji crtani film o kom sam već pisao u jednom od pređašnjih tekstova „Planeta s blagom“ (Dizni) koji je fantastika u najboljem smislu te reči – podžanr „mač i planeta“.
Deca će obožavati Džima Hokinsa, dečaka iz gostionice Admiral Benbou, koji će doći u posed mape koja vodi do Ostrva s blagom. Čeka nas još jedna velika i uzbudljiva avantura u kojoj se pojavljuje i Silver (Srebrni), lik koji me je istovremeno i razočaravao i oduševljavao. Sledi korak četiri!
4 – BESKRAJNA PRIČA
Mihael Ende
Kupio sam ovu knjigu na Sajmu knjiga u Nišu, 12. 12. 1998. godine, kada sam imao 12 godina. I majka mi je na njoj napisala posvetu „Budućem piscu od mame“. Deset godina kasnije, 2008. godine objavio sam moj prvi roman „Vukovi sudbine“, poneo „Beskrajnu priču“ na promociju i podsetio se te proročke posvete.
Urađen je i kultni film po knjizi, u režiji Volfganga Pitersena, koji preporučujem, baš kao i pesmu „Neverending story“ i izvođenju tada popularnog Limala.
Priča prati dečaka Bastijana Baltazara Buksa koji dolazi u posed vredne knjige „Beskrajna priča“ i postaje njen protagonista na starom tavanu svoje škole. A tamo, dečak Atrej kreće u spašavanje zemlje Fantazije, u avanturu raskošnoj poput palete nadarovitijeg slikara. Obožavao sam zmaja sreće Falkora, gnome, kapiju Sfinge, čak i Pjernarharca koji jede kamenje, pa belog konja Artaksa itd. A tu je i Detinja kraljica, gospodarica Fantazije koja umire. Ovo je „pod obavezno“. Idemo na peti korak…
5 – HARI POTER I KAMEN MUDROSTI
Džoana Rouling
Da li da trošim reči o jednoj od najpopularnijih knjiga svih vremena? Hoću – samo malo. Pominjem prvi deo a mislim na svih sedam – uz koje deca mogu da rastu zajedno sa čarobnjacima iz dragog nam Hogvortsa.
Naravno, i filmovi su za preporuku, naročito prva tri dela kada su klinci u pitanju. Što i ne čudi, režirali su ih Kris Kolambas i Alfonso Kuaron. Sledi korak broj šest…
6 – HOBIT
Dž. R. R. Tolkin
Još jedna knjiga o kojoj ne moram da trošim reči, i za koji zbog filmova mnoga deca već znaju. Od autora Silmariliona i Gospodara prstenova, njegova prva knjiga koju je pisao deci za ljubav, obaevzno je štivo za odrastanje.
Hobit Bilbo Bagins, družina patuljaka predvođenja čarobnjakom Gandalfom i patulj-kralejm Torinom Hrastoštitom, blago pod planinom Erebor i zmaj Šmaug protagonisti su oko kojih je izgrađenja jedna od najlepših fantazijskih priča svih vremena. Lep uvod i za Gospodara prstenova u nekim malo ozbiljnijim godinama. Idemo, korak sedam…
7 – MAČ OD ŠANARE
Teri Bruks
U pitanju je trilogija, ali ja (za početak) preporučujem prvi deo. U postapokaliptičnom svetu odvija se priča koja starije dosta podseća na Gospodara prstenova (Bruks nije ni krio uticaj) ali itekako ima svoj šmek, ja volim ovu knjigu i rado je se sećam.
Mislim da ni današnji klinci, sa svojim senzibilitetom, neće biti razočarani – naprotiv. Idemo dalje – osmi korak…
8 – TARZAN
Edgar Rajs Berouz
Kralj džungle. Toliko filmova, pa i crtani, ali… Književni serijal, baš poput onog o Šerloku Holmsu ili Herkulu Poarou, dvojici najvećih književnih detektiva, vredi i ćitanja i življenja. I itekako ima elemente fantastike.
Neke priče nikada ne zastarevaju. Ja sam, baš kao moj veliki prijatelj Bob Živković, želeo da budem Tarzan kada odrastem, da sa životinjama živim u divljini i borim se protiv onih koji bi da je ugroze. Naravno, knjige koje idu rame uz rame sa Tarzanom su „Robinson Kruso“ Danijela Defoa i „Zov divljine“ i „Beli očnjak“ Džeka Londona, i one su obavezno štivo ali računajte da nisu na ovoj listi. Korak devet…
9 – CRNA ČETA
Glen Kuk
Ovo nije baš za klince, ali računam da će nakon svega ranije preporučenog (i pročitanog) biti spremni za Crnu četu. Militaristička fantastika, sjajna priča iz ugla Zloguka, hroničara Crne čete, palete likova poput Goblina, Jednookog, Tihog, Gavrana, Kapetana, zatim Gospe i Dominatora, te ogavnih Dušegube, Bogalja, Mnogolika itd. Drugi deo serijala je „Zamak senki“ a treći „Bela ruža“.
Fenomenalno napisano. Uostalom, imalo je uticaj i na našeg gosta na Zmajkonu u Nišu prošle godine, velikog Stivena Eriksona. Još jedan korak, deseti, a tako mnogo knjiga. Jaooo…
10 – ZEMLJOMORJE
Ursula Le Gvin
Jedno od najvećih i najvažnijih dela fantastike svih vremena. Prvi deo „Čarobnjak Zemljomorja“ je podjednako važan i za decu i za odrasle, pravi deseti korak na ovoj stazi fantastike.
Ovo je priča o odrastanju, vrlo poučna, i ne bi je trebalo zaobići. Uostalom, odličan je korak koji će dalje voditi do Gospodara Prstenova, Dine, romana Stivena Kinga, Filipa K. Dika itd…
- S. Dok sam pisao ovo, supruga je uporno došaptavala da dopišem kojim redolsledom bi deca trebalo da čitaju moje knjige namenjene mlađoj publici. Ispuniću joj želju, veži Artaksa gde ti žena kaže. Dakle, što se mene tiče, treba krenuti od serijala „Patuljci i vile“, nastaviti sa „Bajkom o Noćurku i Danici“, zatim preći na „Detektive iz Zoo vrta“, pa na roman „Bili smo zamejvi“ i, naposletku, na trilogiju „Vukovi sudbine“. Mislim, ne mora, ali nije zgoreg ići ovim putem.
Toliko od mene za sad. Do sledećeg čitanja – živeli!